Šta je Blockchain tehnologija?
Šta je Blockchain tehnologija? Koncepcija blockchain tehnologije stvorena je s idejom da donese revoluciju ne samo u finansijskoj industriji već i u mnogim aspektima poslovanja, upravljanja, pa čak i u našem svakodnevnom životu.
Problem je što ima puno pretjerivanja i nerazumijevanja iz čega proizlazi skepsa prema blockchainu.
Zato vam predstavljamo ovaj super jednostavan vodič koji vam može pomoći kako bismo bolje razumjeli što je blockchain i kako funkcionira.
Za što se koristi blockchain?
Blockchain i kriptovalute usko su povezani. Prvi blockchain stvorio je netko imenovan Satoshi Nakamoto – čiji je pravi identitet ostao misterij, a ni danas se ne zna radi li se o pojedincu ili organizaciji. Satoshi Nakamoto, tko god to bio, osnovao je Bitcoin, prvu kriptovalutu, 2009. godine. Kriptovalute kao način zarade danas su vrlo popularni u cijelom svijetu.
Kriptovaluta je u srži valuta koja nije izdana ili pod kontrolom središnje banke, kao što je to, primjerice, slučaj s američkim dolarima ili srpskim dinarima, ali koristi kriptirani, matematički model blockchaina, preko kojeg se prate razmjene vrijednosti i pravo vlasništva nad kriptovalutama.
Od osnutka Bitcoina do danas pojavio se ogroman broj kriptovaluta (u trenutku pisanja ima ih nešto manje od 2000) koje funkcioniraju na potpuno istom, decentraliziranom blockchain principu. Blockchain je zapravo stvoren s infrastrukturnom svrhom, kao mjesto za pohranu, pohranu i razmjenu Bitcoina.
Međutim, vrlo brzo nakon osnivanja Bitcoina, postalo je očito da hoće blockchain aplikacije mogao bi ići daleko dalje od kriptovaluta i mogao bi biti iznimno koristan u poslovanju, u mnogim različitim industrijama i za niz drugih stvari koje utječu na različite aspekte naših života.
Zapravo, blockchain se može koristiti za sve što uključuje i zahtijeva transakcije, za sigurno bilježenje tih transakcija. To uključuje:
- Vođenje državne evidencije kao što su vjenčani listovi, poslovne registracije, zdravstveni dokumenti itd. Vlade zemalja poput Južne Koreje, Estonije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata (točnije grada Dubaija) već su uvele ove koncepte.
- Praćenje cjelokupnog kretanja svih vrsta robe – od hrane do dijamanta – dok ta roba prolazi kroz trgovački lanac, počevši od proizvođača, preko distributera, pa do kupca. Mnoge renomirane tvrtke, poput Walmarta i De Beersa, već koriste blockchain tehnologiju kako bi osigurale da proizvodi u njihovim maloprodajnim lancima dolaze iz pravih izvora.
- Provjera i praćenje vlasništva prava intelektualnog vlasništvaod snimanja i praćenja prava intelektualnog vlasništva za glazbenike do prava za fotografije.
- Ostale aplikacije uključuju omogućavanje pametnih ugovora, sustava digitalne identifikacije i potpisa patenti, distribucija lokalno proizvedene energije, veća transparentnost u dobrotvornim organizacijama, trgovanje nekretninama i još mnogo, mnogo više.
Što je zapravo blockchain?
U osnovi, blockchain jest računalna datoteka, datoteka koja služi za pohranu podataka – informacije. Kao i svaka druga računalna datoteka (uključujući i dokument s člankom koji upravo čitate), ona postoji na nekoj bazi digitalnih medija, poput tvrdog diska. Blockchain ima oblik niza binarnih bitovajedinice i nule koje računala mogu obraditi i pojednostaviti tako da ih ljudi mogu čitati.
Blockchains imaju tri univerzalne karakteristike, koje kada se sastave zajedno funkcioniraju drugačije od svih drugih vrsta računalnih datoteka.
#1 Klasifikacija blockchaina
Prva važna značajka blockchaina je da su klasificirani. Datoteka koja sadrži ovaj članak mogla bi se, u teoriji, jednostavno smjestiti na jedno računalo i učiniti dostupnom preko interneta ljudima koji je žele koristiti (u ovom slučaju, čitati). Blockchain je, s druge strane, potpuno preslikan na veliki broj računala.
To znaci niti jedna osoba ili entitet poput korporacije ili državne vlade nema kontrolu nad sadržajem takve datoteke. Dakle, blockchain je apsolutno decentraliziran. Dok netko tko ima kontrolu nad računalom na kojem je pohranjena datoteka koju čitate može promijeniti sadržaj te datoteke, to je nemoguće učiniti s blockchainom. Uređivanje blockchaina moguće je samo ako postoji konsenzus između umreženih računala, koja zasebno pohranjuju njezine identične verzije. To je moguće zahvaljujući još jednoj glavnoj značajci blockchaina – kriptografiji.
#2 Kriptografija
Kriptografija je riječ koja potječe iz starogrčkog jezika i može se prevesti kao “tajno pisanje” – što u osnovi znači da podaci koji čine svaki blockchain su kodirani (kriptirani). Kako bismo promijenili podatke, au nekim slučajevima, ovisno o vrsti blockchaina, čak i da bismo ih uopće mogli pročitati, morate imati ključ, tj. šifru koji odgovara određenom bloku u lancu.
Ako imate pristup dokumentu koji trenutno čitate, a koji je pohranjen na vašem računalu, možete jednostavno uređivati ovaj dokument. Međutim, ako je ovaj dokument pohranjen na blockchainu, morat ćete unijeti kodove ili šifre kako biste dokazali da imate legitimitet za izmjene. Ako se kodovi ne podudaraju, promjene neće biti prihvaćene na drugim kopijama dokumenta koji se nalaze na drugim računalima. U teoriji, mogao bi postojati beskonačan broj kopija takva datoteka.
#3 Dostupnost (otvorenost) blockchaina
Treća temeljna karakteristika blockchaina je otvorenost. Blockchaini su u određenoj mjeri javni. Zapravo može imati dva značenja:
- da su dostupni svima (kao što je slučaj s Bitcoin blockchainovima). To znači da svatko na mreži može pratiti promjene koje se događaju u datoteci, čak i ako nemaju potrebnu dozvolu za uređivanje te datoteke ili pristup svim podacima koje ta datoteka sadrži u nekriptiranom obliku.
- ili da su dostupni svakome tko ima dopuštenje da ih vidi (kao što je slučaj s lancima blokova postavljenim u tvrtkama i tvrtkama za internu upotrebu.
Kada se sva tri osnovna elementa blockchaina spoje, onda je problem “dvostruko potrošiti”, tj. rizik da se digitalna valuta može potrošiti dvaput, riješen po prvi put.
Što čini strukturu blockchaina?
Odgovor na ovo pitanje krije se u samom nazivu – Blockchain je računalna datoteka koja se sastoji od blokova podataka koji su međusobno povezani. Svaki blok – koji može biti bilo koje veličine ovisno o vrsti blockchaina – sadrži poveznicu s prethodnim blokom – i tako se formira lanac – inž. lanac.
Isto, svaki blok sadrži vremensku oznaku za označavanje kada su te informacije in bloku uređene.
I na kraju, strukturu blockchaina čine sami podaci koji su u njemu zapisani i snimljeni. Ti podaci mogu predstavljati “vrijednost” bloka, ako govorimo o Bitcoinu ili drugim kriptovalutama, ili to mogu biti podaci o transakciji povezani s razmjenom dobara ili usluga između strana, kao i vlasnička prava kada se koristi lanac kao zapis o tome.tko nešto posjeduje.
Koji su glavni nedostaci i opasnosti blockchaina?
Naravno, kao i svaka nova tehnologija, blockchain ima svoje nedostatke.
Možda je najočitiji nedostatak povezan s činjenicom da svaki blockchain zahtijeva veliku procesorsku snagu vlast, zbog iznimno složene kriptografije koju računala moraju riješiti kako bi omogućila pohranu i pristup podacima. Toliko se troši struja.
Iako je očito da blockchain tehnologija podrazumijeva velike ekološke troškove, zagovornici ove tehnologije to pravdaju tvrdnjom da bi se ti troškovi mogli nadoknaditi prelaskom na čišću i obnovljivu energiju. Iz tog razloga zemlje poput Island, s ogromnim zalihama geotermalne energije, postali su glavna čvorišta tzv Bitcoin rudarenje.
Preporučujemo da pročitate:
- Kako da napravite i organizujete smočnicu?
- Krški oblici – Sedam poznatih kraških polja!
- Skladni mišići i zdrav sportski duh: Zašto već danas treba da krenete na veslanje
- 10 Načina kako besplatno dobiti kriptovalute (bez kupovanja)
- Savjeti za upravljanje stresom na poslu i studiju
- Najbolji Android tableti u 2024!
