Za velika naučna otkrića zaslužni su oni koji zaista žele da provjere: da li su ili nisu teorije o prirodi stvari pogrešne?
Ako krenemo od teorije Maxa Plancka:
“Naučni eksperiment je pitanje koje nauka postavlja Prirodi, stoga je mjerenje bilježenje tog odgovora“,
Usudim se napisati da je današnji naučno-tehnološki razvoj odgovor čovekovog genija na mogućnosti koje mu je priroda dala.
Zato ću ovu priču započeti divnom rečenicom Isaaca Asimova
“Najuzbudljivija fraza koju možete čuti u nauci nije ‘Eureka!’ (koja najavljuje nova otkrića), već ‘Ovo bi moglo biti zanimljivo…‘”
Prije nekoliko mjeseci otkrio sam još jedan dragulj obrazovanja. U nedostatku sličnih, a u poplavi jalovih, lažno drugačijih časopisa danas, jedan se izdvojio i doletio do mene. VEoma atraktivnog izgleda, nenametljiv, uredan i dječačkog osmijeha, pojavio se jednog dana na mom stolu. Zaista sam bio više nego ugodno iznenađen kada sam otvorio prvi broj. Nisam mogao odoljeti, odmah sam posjetio web portal (odmah označeno) i obogatio “kolekcija” obrazovnih stranica koje posjećujem.
Evo zagonetke za danas: pojavljuje se svaka dva mjeseca svaki svezak ima 108 stranica i namijenjen je čitanju, učenju i uživanju u nauci? Znate li tko je to? [ Digresija: namerno pitam o kome, a ne o čemu je riječ, jer je ovaj naučnik među časopisima mladi gospodin koji obećava, ne tek stvar! ]
Predstavimo časopis uz fanfare Elementi. Još jedan dragocjeni labirint znanja i obrazovanja u koji uvijek možemo sigurno zalutati (i izgubiti se).
Nazovimo ga u šali 119. elementom Mendeljejeva periodnog sustava!
Osim toga Srpska naučna televizija koju mogu pratiti samo na internetu, veselim se novom broju za mjesec-dva Elementi. Na moju sreću Politicin zabavnik dolazi svakog petka.
Naučni časopis Elementi je objavljen u Centar za promociju nauke Srbije. To je to državna institucija s misijom okretanja mladih znanosti i istraživanju. Centar diljem Srbije organizira događanja koja promovišu nauku, organizira razna predavanja, radionice i tribine, ali i izdaje publikacije. strogo naučno usmjerena i njegove manifestacije.
“Konceptom jasnog, zanimljivog i relevantnog sadržaja, s tekstom koji je lijep i slikom koja je priča, okupili smo najbolji naučno-popularni autori iz cijele regije. A mi nudimo samo elemente jer znamo da ćemo u svakom broju našeg novog časopisa, u svakoj rubrici, zajedno s vama graditi novi spoj“, kaže glavni urednik u uvodnoj riječi Elementi Slobodan Bubnjević.
Elementi već prvim tekstom privukao čitatelje temama:
Imaju li geni nacionalnost? Etnogeneza nije nimalo lako objasniti, ali jasan i precizan stil pisanja, potkrijepljen naučnim dokazima, približio je temu nacije i pripadnosti onima koji se s tom temom susreću prvi put.
Kako smo naselili našu planetu, što svemir radi u mraku. Kako su nastali i ima li im kraja Sveti ratovi? Tko želi krenuti putem kojim je Pupin prošao od Idvora do svjetskih instituta, neka preleti tekst gospdjela Mihajla Pupina. Tu je i odličan zaslon arheoastronomija – što su ljudi megalitskog doba vidjeli na nebu, a što su gradili na zemlji?
Kako saznati sve o:
– EU programi finansiranja nauke;
– gdje se nalaze gradovi u kojima se dugo vremena, živjeti dugo;
– vijesti iz astrofizike isvemira,
– tipovi ličnosti i mnoge druge moguće i nemoguće pojave.
Na kraju časopisa su Tribina CPN-a (Centar za promovisanje nauke): Tko je prvi došao na Balkan? Postoji li slobodna volja? Gdje je granica ljudskog znanja?
Evo kratkog pregleda nekoliko članaka iz ovog časopisa koji su mi bili najzanimljiviji:
* Tekst o izgradnji budućnosti i modernih gradova. Biomimikrija kombinacija je biologije i inženjerstva; kakav važan posao čeka biologe i naučnike raznih struka u ogromnom poslu zvanom – imitacija struktura živih organizama u inženjerske svrhe. Znao sam vrlo malo o tome prije nego sam pročitao tekst Elementi. Arhitekti svijeta istražuju građevine od termita jer grade strukture s dimnjacima koji se otvaraju i zatvaraju i imaju sustave hlađenja i grijanja. Primeni li se ovakva inovacija u praksi, zamislite samo kolike su uštede energije. Mnogi gradovi u svetu (Dubai, London) stvaraju cijela vertikalna sela (visoka tehnologija omogućuje izgradnju cijelih umreženih gradova) kojima se može upravljati putem računarske mreže.
* Informativni tekst o prvom indeksu zabranjenih knjiga “Index librorum prohibitorum” koji je naturaliziran od strane Rimokatoličke crkve godine 1559. Sve su te knjige pomno proučavane kako bi ih predstavnici Crkve nakon čitanja predložili za zabranu. Galilejevo delo “Dijalog o dva glavna sustava svijeta” proglašeno je heretičkim, a on sam je završio u kućnom pritvoru. Bilo koja knjiga koja vas je navela na preispitivanje i razmišljanje bila je zabranjena. Voltaireov “Candide”, Jean-Jacques Rousseauov “Društveni ugovor”” neki su od njih.
* Upoznajte oca filmskog žanra znanstvene fantastike, Georgesa Mélièsa, i njegovog prvog znanstvena fantastika film u istoriji – Putovanje na mjesec iz 1902. godine. Spoj znanstvene fantastike Julesa Vernea i H. Dz. Wales je konceptualna osnova za film. Méliès je sam u svom produkcijskom studiju napravio celu scenografiju za takve stvari pokretne slike (koje je zapravo imalo oblik kazališta). Mélièsova inovacija bila je odskočna daska za sve kasnije reditelje i kreatore znanstvene fantastike.
* U najnovijem broju 5 nalazi se i biblioteka modela prema uputama genija Jorge Luis Borges koji je uzor predstavio u pripovijetci “Bavilonska knjižnica” iz 1941. godine. Borges je zamislio Babilonsku knjižnicu koja se sastoji od velikog broja povezanih šesterokutnih prostorija, povezanih hodnicima i stubištima; svaka sadrži osnovne potrepštine za opstanak ljudske vrste i četiri zida polica s knjigama. Svaka polica sadrži trideset i pet knjiga istog formata; svaka knjiga ima 410 stranica; svaka stranica ima 40 redaka, a svaki red ima osamdeset slova koja su crne boje.
Borgesova utopijska knjižnica je metafora u kojoj se slova sveta (i jezici i simboli) granaju stvarajući svemir knjiga i memorija koja funkcionira u jednoj zgradi, prostorna metafora memorije – knjižnica. U Elementi je li cjelokupna matematička kombinatorika takvog sistema (zamislimo da je to moguće) vrlo iscrpno i pregledno objašnjena. Tu je i slika modela Babilonske knjižnice. Model izgleda poput saća, sačinjenog od ćelija koje su međusobno povezane, poput lavirinta. Uz ovaj broj Elementa dobijate i 3D naočare s kojima možete virtualno kročiti u fantastičnu maketu i razgledavati police, hodnike i prostor kao da ste u njoj.
* René Descartes (1596-1650), kao što znamo, bio je uticajan mislilac, filozof, matematičar 17. veka. Zahvaljujući svom profesoru matematike u srednjoj školi, znao sam ponešto o Descartesu: utemeljitelju analitičke geometrije, koordinatnog sistema i piscu “Geometrije”, čoveku za kojeg su matematika i geometrija bile model filozofske metode. Bio je vrlo uspešan i u nauci, uveo je mehaniku Princip očuvanja količine gibanja u optici Zakon loma svetlosnih zraka. U izvanrednom delu „Rasprava o metodi” došao je do zaključka da je čovek sposoban doći do istine, no pitanje je postupka traženja istine u nauci (sumnja, analiza, sinteza i provera). Međutim, Elementi otkriti u tekstu Descartesova sonata da se taj genijalni čovek bavio čak i teorijom muzike. Muzika je bila predmet njegove analize kao fizički stimulator sluha i kao stimulator osećaja, a ujedno posmatrana s matematičko-fizičkog stanovišta.
super! I sve to u 17. stoljeću! Autor članka u časopisu navodi da je Descartes delo napisao u dobi od 21 godine Compendium musicae. U njemu analizira teoriju muzike, a posebno proces slušanja muzike, postojanje muzičkih intervala, konsonancu i disonancu, skladanje, fizičku vezu između vibracija žica na lutnji (tonaliteta rezultirajućeg zvuka) i muzičkog. intervali.
dijelovi Elementi
Stalne rubrike već su postale dom: Tema brojeva (kako doneti odluku, kako je horoskop izgubio snagu), Naučna izvješća Za i protiv, Kreativni atlas, Kultura nauke, Zvezdarium, Naučni krug, Otkrića, Tribina CPN-aElementi razgovora. Ne znam koji bih više voleo.
Jednostavno, na stranicama Elementi radoznali umovi željni nauke i kulture zadovoljit će svoje duhovne apetite. Oni su možda najvažnija ciljna skupina Elementi (osim nas odraslih) – školarci, oni malo stariji, recimo od 13 do 20 godina. Bilo kako bilo, nepromjenjiva je istina da je u odgoju dece najvažnije potaknuti ih da postavljaju pitanja, a i sama će doživeti dobro poznati nalet uzbuđenja i treme kada otkriju nešto novo što nisu. znaj onda. A Elementi to je upravo ono što oni rade. Inspiriraju i pokreću.
Centar za promociju nauke
Neke od aktivnosti koje je Centar do sada uspješno proveo:
* U junu ove godine organizovana je tribina u Nišu (na Departmanu za fiziku PMF-a) na temu „Je li nam naučna komunikacija potrebna?“;
*Tribina”Zar smo zarobljeni u Borgesovoj knjižnici” u povodu 30. godišnjice smrti argentinskog pisca Jorgea Luisa Borgesa, koja je govorila o beskonačnosti, matematici i književnosti, održana je 14. juna. Tribina je održana u Studentskom kulturnom centru u
Izvor: ( samoobrazovanje.rs / MediaPlan.ba )