Što je to što ne znamo? – 125 otvorenih pitanja u znanosti

U prirodi postoji sudnica u kojoj znanost igra ulogu vrhovnog suca.

Znanost postavlja hipoteze u presudi koja se zove eksperiment, bira jednu od otvorenih tema, provodi milione eksperimenata, prikuplja podatke, tumači ih i donosi zaključke.

Ako se hipoteza dokaže, postaje teorija, ad acta te znanost prelazi na sljedeću otvorenu temu.

U neku ruku, od Newtona pa nadalje fizika, kao prva moderna znanost, funkcionira upravo na ovaj način.

Znanost stalno ispituje samu sebe. Želi otkriti granice znanja i epistemološki okvir mogućnosti spoznaje istine. Sustavno promatranje, doza skepse, sumnje u ispravnost, stalno preispitivanje, to je načelo znanosti.

Za 125. godišnjicu časopisa Science napravljeno je rangiranje (a znanstvenici vole rangirati) najvećih otvorenih pitanja, odnosno velikih pitanja “Što ne znamo”. 125 pitanja za 125 godina postojanja, simbolično.

Često u školama uče nas samo “ono što znamo”, a ne “ono što ne znamo”. Granice znanja, koje se mogu mijenjati, sada su navedene u 125 pitanja na koja još uvijek nemamo odgovora.

Nastavak znanstvenog napretka civilizacije, pretpostavljamo, leži u rješavanju otvorenih tema i objašnjavanju tzv. “otvorenih” pitanja.

Kao ljudi, iznimno smo znatiželjni, pa će vam sigurno biti zanimljivo što su najveći znanstvenici priznali, a mi ne znamo.

1. Od čega se sastoji svemir?

2. Što je osnova svijesti?

3. Zašto ljudi imaju tako malo gena?

4. U kojoj mjeri genetske varijacije i osobno zdravlje su povezani?

5. Je li moguće izvesti zakone fizike iz jedinstvene teorije?

6. Koliko se može produžiti ljudski životni vijek?

7. Što kontrolira regeneraciju organa?

8. Kako se stanica kože može pretvoriti u živčanu stanicu?

9. Kako jedna somatska stanica postaje cijela biljka?

10. Što se dešava unutar Zemlje?

11. Jesmo li sami u svemiru?

12. Kako i gdje je nastao život na Zemlji?

13. Što određuje raznolikost vrsta?

14. Koje genetske promjene su nas učinile jedinstvenim ljudskim bićima?

15. Kako se pohranjuju i opet pozivaju sjećanja?

16. Kako se razvilo grupno ponašanje?

17. Koje promjene su nas učinile ljudima?

18. Gdje je granica kemijske veze?

19. Koje su granice konvencionalnog računalstva?

20. Možemo li selektivno isključiti imunološki odgovor?

21. Postoje li dublja načela iza kvantne neodređenosti i nelokalnosti?

22. Je li moguće stvoriti efikasno cjepivo protiv HIV-a?

23. Koja je najveća temperatura koju efekt staklenika može dostići?

24. Što može zamijeniti jeftinu naftu – i kada?

25. Hoće li Malthus i dalje biti u pravu?

26. Je li naš svemir jedini?

27. Što je uzrokovalo kozmičku inflaciju?

28. Kada su nastale prve zvijezde i galaksije, i kako?

29. Odakle dolaze kozmičke zrake ultra visoke energije?

30. Što pokreće kvazare?

31. Kakva je priroda crnih rupa?

32. Zašto postoji više materije nego antimaterije?

33. Raspada li se proton?

34. Koja je priroda gravitacije?

35. Zašto je vrijeme drugačije od ostalih dimenzija?

36. Postoje li manji gradivni blokovi od kvarkova?

37. Imaju li neutrini antipartikle?

38. Postoji li jedna teorija koja objašnjava sve sustave koreliranih elektrona?

39. Koliko moćan može biti najjači laser koji istraživači mogu stvoriti?

40. Može li se napraviti savršena optička leća?

41. Mogu li magnetski poluvodiči raditi na sobnoj temperaturi?

42. Koji je mehanizam korišten u visokotemperaturnoj supravodljivosti?

43. Možemo li razviti opću teoriju dinamike turbulencije i kretanja zrnastih materijala?

44. Postoje li stabilni elementi s velikim brojem atoma?

45. Je li moguća superfluidnost u čvrstom stanju, i ako da, kako?

46. Kakva je struktura vode?

47. Koja je priroda transparentne države?

48. Postoje li granice racionalne kemijske sinteze?

49. Koja je konačna učinkovitost fotoelektričnih ćelija?

50. Hoće li fuzija ikada postati energija budućnosti?

51. Što pokreće Sunčevo magnetsko polje?

52. Kako se formiraju planeti?

53. Što je uzrokovalo ledeno doba?

54. Što uzrokuje promjene u Zemljinom magnetskom polju?

55. Postoje li prekursori potresa koji bi mogli poslužiti za korisna predviđanja?

56. Postoji li – ili je postojao – život negdje drugdje u Sunčevom sustavu?

57. Koje je podrijetlo homochiralnosti u prirodi?

58. Možemo li predvidjeti kako će se proteini presaviti?

59. Koliko vrsta proteina postoji kod ljudi?

60. Kako proteini pronalaze svoje partnere?

61. Koliko oblika stanične smrti postoji?

62. Što osigurava nesmetani unutarstanični promet?

63. Kako se kopiraju stanične komponente neovisno o DNK?

64. Koja je uloga različitih oblika RNK u funkciji genoma?

65. Koju ulogu igraju telomeri i centromeri u funkciji genoma?

66. Zašto su neki genomski materijali izrazito veliki, a drugi poprilično mali?

67. Što “junk” DNK radi u našim genomima?

68. Koliko će nove tehnologije smanjiti troškove sekvenciranja genoma?

69. Kako organi i organizam znaju kada prestati rasti?

70. Kako se razlikuje promjena genoma od naslijeđenih mutacija?

71. Kako se određuje asimetrija u embriju?

72. Kako se razvijaju udovi, peraje i lica?

73. Što uzrokuje pubertet?

74. Je li matična stanica rješenje za sve oblike raka?

75. Je li rak podložan imunološkoj kontroli?

76. Je li moguće kontrolirati, a ne izliječiti rak?

77. Je li upala glavni uzrok svih kroničnih bolesti?

78. Kako djeluju prionske bolesti?

79. Koliko se kralježnjaci oslanjaju na prirodni imunitet protiv infekcija?

80. Zahtijeva li imunološka memorija ponovnu izloženost antigenima?

81. Zašto maternica ne odbacuje fetus?

82. Što sinkronizira tjelesni cirkadijalni sat?

83. Kako se organizmi s manjim mjerilom orijentiraju?

84. Zašto spavamo?

85. Zašto sanjamo?

86. Zašto postoje kritični periodi za učenje jezika?

87. Utječu li feromoni na ljudsko ponašanje?

88. Kako djeluje opća anestezija?

89. Što uzrokuje shizofreniju?

90. Što uzrokuje autizam?

91. Do koje mjere možemo spriječiti Alzheimerovu bolest?

92. Što je biološka osnova ovisnosti?

93. Je li moralnost u osnovi mozga?

94. Koje su granice strojnog učenja?

95. Koliki postotak osobnosti ovisi o genetici?

96. Koji je biološki uzrok seksualne orijentacije?

97. Hoće li ikada postojati opće prihvaćen stablo života?

98. Koliko vrsta postoji na Zemlji?

99. Što je vrsta?

100. Zašto dolazi do bočnog prijenosa kod mnogih vrsta, i kako?

101. Tko je bio LUCA (posljednji univerzalni zajednički predak)?

102. Kako je cvijeće nastalo?

103. Kako biljke stvaraju stanične stijenke?

104. Kako se kontrolira rast biljaka?

105. Zašto nisu sve biljke imune na sve bolesti?

106. Što je temeljna varijabilnost u otpornosti biljaka na stres?

107. Što je uzrokovalo masovno izumiranje?

108. Možemo li spriječiti izumiranje?

109. Zašto su neki dinosauri bili tako veliki?

110. Kako će ekosustavi reagirati na globalno zatopljenje?

111. Koliko je različitih vrsta ljudi koegzistiralo nedavno, i kakvi su bili odnosi među njima?

112. Što je dovelo do modernog ljudskog ponašanja?

113. Koji su korijeni ljudske kulture?

114. Koje su evolucijske korijene jezika i gl
     Izvor: ( samoobrazovanje.rs / MediaPlan.ba )