Što prvo primijetite na nekoj osobi kada je upoznate?
Oči, crte lica i boja glasa prvo su što primijetimo, ali ono po čemu ćete tu osobu pamtiti nakon dužeg vremena je ona osobnost.
Osoba može biti ljubazna, sramežljiva i tiha, ili s druge strane glasna i agresivna. Postoje mnogi tipovi osobnosti. Nastaju u skladnom spoju genetike i utjecaja vanjskog okruženja te umnogome usmjeravaju ponašanje pojedinca tijekom života.
Možemo li postati bolja verzija sebe ili nas u tome sprječava već razvijena osobnost? Kako se uopće formira? Odgovore na ova pitanja pronađite u nastavku teksta.
Razvoj osobnosti u djetinjstvu
Razvoj osobnosti je i razvoj organiziranog obrasca ponašanja, koji svaku osobu čini jedinstvenom i prepoznatljivom. S druge strane, obrazac ponašanja nastaje stalnom interakcijom temperamenta, karaktera i okoline.
Od najranijeg djetinjstva uče nas da nečemu pripadamo. Iz tog razloga školska uniforma briše socijalne razlike među učenicima i stvara osjećaj jednakosti i jedinstva. Isti je slučaj i s drugim uniformama koje se koriste u policiji, vojsci i određenim industrijama.
Ljudi su društvena bića koja imaju tri osnovne potrebe društvenog života: potreba za predviđanjem svijeta oko nas, potreba za izgradnjom kompetencije i potreba za prihvaćanjem.
Bebe se rađaju već spremne ispuniti ove 3 potrebe – one su briljantni, nezasitni učenici koji neprestano upijaju informacije i osjećaju okolinu. Tada počinju graditi svoja uvjerenja o svijetu oko sebe.
Roditelji ili skrbnici su prve osobe koje vrlo lako upoznaju i s kojima se vrlo lako zbližavaju, jer potpuno ovise o hrani, odjeći i toplini o skrbniku. Njihov utjecaj prvi je vanjski čimbenik koji usmjerava razvoj osobnosti u najranijoj dobi.
Djeca uče vjerovati skrbnicima tijekom prve psihosocijalne faze, a oni svojim ponašanjem djetetu šalju signale o tome što je dobro, a što nije. Tako, temelj nečije osobnosti čvrsto je uspostavljeno u razdoblju kojeg se osoba kasnije u životu niti ne sjeća.
Vanjski čimbenici koji utječu na razvoj ličnosti
Još jedan od vanjskih čimbenika koji utječu na razvoj osobnosti je kultura.
Na primjer, Sjedinjene Države imaju individualističku kulturu koja naglašava osobna postignuća. Nasuprot tome, azijske i afričke zemlje karakteriziraju kulture usredotočene na zajednicu i pripadnost većoj zajedničkoj skupini kao što je obitelj ili nacija. Uspjeh pojedinca je uspjeh cijele grupe.
Osim kulture, stalno smo pod utjecajem vjere, obitelji, škole i posla.
Događaji u našem neposrednom okruženju također mogu imati veliki utjecaj na naša uvjerenja i način razmišljanja. Religiozna osoba može početi preispitivati svoja uvjerenja ako netko blizak umre. Osoba kojoj se prijeti nasiljem može i sama postati nasilna ako svjedoči agresivnom ponašanju ljudi oko sebe.
U adolescenciji je posebno izražen utjecaj vanjskih čimbenika. Tada počinje druga faza razvoja osobnosti. Mlada osoba stječe samopouzdanje i eksperimentira s različitim ulogama, pa u tom razdoblju može usvojiti i negativan identitet, poput delinkvencije.
To je vrijeme kada pojedinac traži vodstvo, odnosno nekoga tko će ga inspirirati i postupno počinje razvijati niz ideala po kojima će živjeti.
Pet dimenzija osobnosti
Mnogi moderni psiholozi vjeruju da postoji 5 osnovnih dimenzija osobnosti.
Otvorenost je osobina koja definira kreativno razmišljanje, a uobičajeno je da osobe visoke otvorenosti imaju širok raspon interesa i sklonost avanturizmu. Zanima ih svijet i uživaju u učenju novih stvari. Nasuprot tome, ljudi koji nemaju tu osobinu su tradicionalniji, ne vole promjene i opiru se novim idejama.
Savjesnost uključuje visoku razinu promišljenosti i zavidnu razinu kontrole impulsa. Savjesni ljudi imaju tendenciju biti organizirani i pažljivi prema drugima. Beskrupulozni ljudi ne vole rokove, odgađaju važne zadatke i ne vraćaju stvari na svoje mjesto.
Kada govorimo o energiji, zapravo govorimo o ekstravertiranostodnosno karakterna osobina koja određuje društvenost, pričljivost i emocionalnu izražajnost pojedinca. Ako imate visoku razinu ekstraverzije, crpite energiju iz društvenih situacija i volite druženje.
Osobe siromašne ekstraverzijom su povučenije, suzdržanije i manje energije u društvenim okupljanjima, često im je potrebna razdoblja samoće i tišine kako bi “napunili baterije”.
Prihvatljivost predstavlja dimenzije osobnosti kao što su povjerenje, ljubaznost i nesebična briga za druge. Ljudi s niskom ugodnošću skloni su manipulaciji i malo ih zanimaju drugi ljudi.
Neuroticizam je još jedna od velikih 5 dimenzija osobnosti i praktički određuje vašu emocionalnu stabilnost. Osobe s visokim neuroticizmom doživljavaju česte promjene raspoloženja, tjeskobu, razdražljivost i tugu.
Svjesna promjena osobina ličnosti
Dakle, kada sumiramo sve navedeno, možemo zaključiti da je promjena osobnosti moguća, u određenim okvirima koji nisu određeni genetskom lutrijom.
Temperament je, primjerice, dio osobnosti koji je određen nasljednim osobinama i na koji se ne može utjecati.
S druge strane, karakter je aspekt osobnosti koji se nastavlja razvijati i mijenjati tijekom života. Kao što smo spomenuli u samom uvodu, razvoj osobnosti u potpunosti ovisi o kombinaciji urođenih osobina i iskustava iz ranog djetinjstva.
Dakle, osobnost je biosocijalni fenomenodnosno nastaje i mijenja se pod utjecajem vanjskih čimbenika, koji još više naglašavaju genetski određene karakterne osobine.
Ako smo svjesni svih aspekata koji čine našu osobnost i dobro poznajemo sami sebe, možemo svojim djelovanjem utjecati na njenu transformaciju i, kao što smo spomenuli u uvodu, postati bolja verzija sebe.
The post Kako se razvija osobnost? prvi put se pojavio na Blogovi o obrazovanju u XXI stoljeću -.
samoobrazovanje.rs
