Želite li biti bolji roditelji, uspješniji u svom poslu, ostvariti sve svoje potencijale i biti zadovoljniji sobom? Možda trebate svladati neku vještinu kreativan pristup životnim situacijama.
Svaka vještina, uključujući i vještinu kreativnog mišljenja, može se naučiti.
Suvremeno institucionalno obrazovanje, međutim, osmišljen je za stvaranje konformista i stereotipnih pojedinaca, a ne slobodnih i originalnih mislilaca.
Kada odrastemo, ono malo slobodnog vremena što nam ostane nakon što obavimo sve dnevne obveze, većina nas radije će provesti ispred TV ekrana ili računala, nego u kreativnim aktivnostima.
postoji, no, imamo prirodnu potrebu za kreativnošću, potrebu za aktiviranjem svih potencijala našeg bićatežnja da se ostvarimo, da postanemo ono što su naše mogućnosti.
Osnova kreativnog mišljenja je nadilazeći obične misaone procese i istražujući neobične asocijacije i ideje. Pritom je jedan od ključnih elemenata prihvaćanje ideja i asocijacija koje nam se na prvi pogled ne čine realnima i logičnima.
Kad počnete gledati svijet s bezbroj različitih aspekata, u svakoj ćete situaciji otkrivati više pozitivnih, a svoje ćete znanje koristiti produktivnije. Stvarnost koja nas okružuje postoji kao mnoštvo zbunjujućih činjenica, ali ja razvijam svoj odnos prema toj stvarnosti, percipiram je na svoj način i to je moj osobni izbor.. To je bitna karakteristika kreativnog mišljenja.
Kreativni način mišljenja se može razviti, ali potrebno je osigurati određene uvjete da se ono uopće pokrene, da se razvije sloboda izražavanja, misli, osjećaja, spontanost, spajanje percepcija, značenja i ideja. Pritom je potrebno isključiti negativan učinak vanjske evaluacije, evaluacije okoline, koja je uvijek prijetnja stvaralaštvu jer okolina, često ne baš dobronamjerno, kritizira naše odluke, aktivnosti i postupke, osobito ako iskaču iz očekivanih shema.
George Bernard Shaw duhovito primijetio:
Za razvoj kreativnog mišljenja potrebno je, naravno, poticati sposobnost mišljenja. Mišljenje je proces povezivanja naših iskustava s činjenicama i informacijama kojima raspolažemo. Budući da razmišljamo riječima, pojmovima, onda u procesu mišljenja izdvajamo ideje iz jednog skupa pojmova i spajamo ih s drugim.
Postoje različite kategorije mišljenja. Najvažniji su sljedeći: sanjarenje, obrambeno mišljenje, kritički i kreativno razmišljanje.
Sanjarenje
Sanjarenje se također naziva slobodnim asocijacijama ideja. Pojavljuje se iznenada i usmjereno je na nas same. Uglavnom je povezan s ugodnim osjećajima. Dakle, slušajući dosadno predavanje, možete se uhvatiti kako planirate godišnji odmor sa savršenim vremenska prognoza za Halkidiki.
Obrambeno mišljenje
Obrambenim razmišljanjem ili racionalizacijom tražimo objašnjenje za odluke koje smo donijeli, branimo ih, pogotovo ako očekujemo da će ih netko drugi kritizirati. Naše odluke i postupci dio su nas i kritiku povezujemo s vlastitom osobnošću te je, svjesno ili podsvjesno, želimo obraniti.
Život od nas zahtijeva donošenje tisuća brzih odluka, često svakodnevno. Problem s brzim prosuđivanjem je taj što nam često nedostaje vremena i podataka pri donošenju takvih odluka. Stoga je važno biti otvoren za promjenu takvih odluka ako nove informacije postanu dostupne.
Racionalno razmišljanje
Racionalno razmišljanje ima nekoliko faza, iako ih nismo uvijek svjesni. Prvo prepoznajemo problem, analiziramo situaciju, zatim pronalazimo moguća rješenja koja na kraju provjeravamo.
Kreativno razmišljanje
Kreativno razmišljanje, intuitivno mišljenje ili kreativnost je unošenje novine u proces razmišljanjadakle u procesu povezivanja iskustava, ideja, činjenica i informacija. U prvoj fazi kreativnog mišljenja, tzv pripremna fazana temelju postojećih saznanja pokušavamo pronaći rješenje problema. Pritom je važno i emocionalno se uključiti u potragu za potencijalnim rješenjima, intenzivno se koncentrirati na problem i sagledati ga iz svih kutova. Ne treba upasti u zamku biranja manje loših alternativa. Morate razmišljati o tome što može biti iz što je više moguće različitih kutova.
Promijenite svoje gledište. Razmislite o svim mogućim posljedicama različitih aktivnosti.
Dakle, umjesto da problem uokvirite kao dilemu “Trebam li ići u kino ili ne?“, dok vam niti jedna alternativa ne odgovara, zapitajte se ” Što je to što stvarno želim raditi?Korisno je zabilježiti sve asocijacije i informacije, bez selekcije, razgovarati s drugima i prikupiti informacije i mišljenja.
Naš mozak može raditi poput stroja. Ispunite ga informacijama, zapažanjima, problemima i idejama i on će raditi dan i noć, stvarajući asocijacije među njima. Oni su osnova rješavanja problema. Sve se to događa u sljedećoj fazi, fazi inkubacije. Nakon što ste neko vrijeme intenzivno razmišljali o problemu, pokušavajući ga rasvijetliti sa svih strana, sada ga stavite sa strane.
Odmorite se, prošećite, opustite se, radite nešto sasvim drugačije od onoga što ste do sada radili. Što se događa kada skrenete misli s problema?
Konstantnim angažiranjem misli onemogućujemo rad svog ugrađenog mehanizma. Ostavite vremena za te procese, nemojte odustati ako prvih nekoliko ideja nije prihvatljivo. Odgodite procjenu ideja i dajte podsvijesti vremena da aktivno radi na problemu i proizvede moguća rješenja.
Odbacivanje ideja je posljedica potrebe da se bude savršen i “najbolji”.
Većina će ljudi automatski odbaciti sve ideje koje se ne čine baš dojmljivima čak i prije nego što o njima malo razmisle. Kada prihvatite ideju koja nije baš najpametnija i razmislite kako joj otkloniti nedostatke, ta ideja može se pokazati kao putokaz ka boljem rješenju.
Drugi uzrok odbijanja ideja je nepovjerenje u vlastite mogućnosti i sposobnosti. U pravilu, ljudi s vremena na vrijeme imaju dobre ideje.
Ali većina nas odbacuje te ideje zbog strahova, sumnje u sebe ili nedostatka motivacije za učenje i rad koji bi realizacija ideje zahtijevala.
Obično koristimo izraze poput: ” To je previše posla“, ” Prestar sam za to“, “nemam vremena“, “Nemam novaca“, “To nije moje područje”, iako je riječ o ideji koja bi nam mogla značajno poboljšati život. Pokušajte se ipak, barem eksperimenta radi, još malo zadržati na ideji i razmislite kako biste mogli smanjiti neka od tih ograničenja ili možda kako biste mogli iskoristiti barem dio ideje.
Aha učinak
Budući da je podsvijest obradila informaciju, u jednom trenutku će se u našoj svijesti pojaviti prava ideja, obično u obliku iznenadnog uvidapoznat kao “aha učinak“.
Vjerojatno će se dogoditi u trenutku dok se opuštamo ili čak u snu, a često ćemo biti iznenađeni jednostavnošću odgovora izraženog u reakciji”Kako se toga nisam prije sjetio!“
Često se susrećemo s problemima za koje smo uvjereni da moraju biti takvi i da ih kao takve moramo prihvatiti.
Tada ulažemo puno vremena i energije pokušavajući ih riješiti, ne sluteći da se mogu sagledati iz drugih kutova i drugačije riješiti. Pokušajte kroz maštu, sanjarenje ili predviđanje konstruktivnije sagledati problem i pronaći bolja rješenja.
Evo prijedloga kako to ostvariti.
Uzmi papir i razmišljati o ciljevima koje biste željeli postići u životu. Kako živim danas? Kako bih želio živjeti u bliskoj budućnosti? Što želim postići? Navedite što više možete.
Zapišite što više činjenica i osjećaja kojih ste svjesni o situaciji ili problemu. Vizualizirajte probleme, izazove ili ideje. Dodajte što više detalja možete, zamislite mentalne slike. Sagledajte problem sa što više aspekata, iz što više kutova. Zamislite što biste željeli da se dogodi, uhvatite što više želja. Smislite što više sinonima za ključne riječi u problemu. Odaberite one koji to najbolje i najtočnije definiraju. Odmarajte se, vježbajte, pjevajte, šetajte, plešite, radite sve što vas opušta.
Zapišite sve ideje rješenja koje vam padnu na pamet, bez ocjenjivanja. Povećaj, smanji, reorganiziraj. Zamislite svaku ideju. Odaberite jedan, ali ne prije nego razmislite o svima. Razmotrite koji bi to elementi mogli pogoršati, poboljšati, na koga se odnose… Zamislite reakcije okoline dok im prenosite svoju ideju.
Ponovno se opustite.
Dajte vremena podsvijesti.
Dopustite slobodan protok ideja o primjenjivosti. Navedite mogućnosti i načine primjene, unaprijedite izvornu ideju, razmislite o prednostima s entuzijazmom i vjerom u sebe i druge, predvidite moguće nedostatke. Napišite detaljan plan rada. Navedite raspored aktivnosti. Odgovorite na pitanja: tko, što, gdje, zašto i kako.
Kreativnost dolazi kroz djelovanje.
Zato prestanite čekati da se nešto dogodi i da vam ideje same “padnu na pamet”.
To se gotovo nikada neće dogoditi. Ako imate problem, potražite nove načine gledanja na njega i nove odgovore na njega.
Započnite! Sretan rad!
The post Kako razviti kreativno mišljenje? prvi put se pojavio na Blogovi o obrazovanju u XXI stoljeću -.
samoobrazovanje.rs