Kratka biografija
Američki lingvist, filozof, pisac i sveučilišni profesor, Avram Noam Chomsky, rođen je 1928. u Philadelphiji. Potječe iz židovske obitelji, a svoje odrastanje pripisuje hebrejskoj kulturi i jeziku s jedne strane i antisemitskom okruženju s druge strane.
Njegovi roditelji, ruski imigranti William Chomsky i Elsie Simonofsky, bili su učitelji i jedni od rijetkih Židova koji su u to vrijeme imali posao; rekli su jidiša otac je autor disertacije na hebrejskom iz 14. stoljeća. Datira od najranijih dana ljubav prema jeziku i lingvistici i s Noom.
Avram gotovo da i ne koristi svoje ime jer ga ni njegovi roditelji nikada nisu koristili, pa je njegovo srednje ime postalo legalno ime, kako sam navodi. Nakon što je završio Central High School u Philadelphiji, studira filozofiju i lingvistiku na Sveučilištu Pennsylvania. Njegovi učitelji i mentori bili su filozofi West Churchman, Nelson Goodman i lingvist Zelig Harris koji su snažno utjecali na Chomskog da nastavi školovanje.
Godine 1951. otišao je na Sveučilište Harvard kao mlađi pratilac profesora Goodmana. Nakon pet godina i napuštanja Harvarda, počeo je predavati na Massachusetts Institute of Technology. Iste 1955. godine objavio je Sintaksapoglke strukture – jedno od njegovih najboljih djela iz lingvistike. Šest godina kasnije imenovan je profesorom na Odsjeku za lingvistiku i filozofiju.
Izuzetan doprinos lingvistici
Iako je javnosti poznatiji po svojim političkim stavovima i istupima diljem svijeta te kritici vanjske politike SAD-a i medija, njegovi su doprinosi lingvistici veliki. Formulirao je revolucionarnu teoriju o “univerzalna gramatika”na temelju ideje da je sposobnost mozga za jezike više urođena. Skinner’s (BF Skinnerpsiholog s Harvarda) Verbalno ponašanjeu kojem Chomsky dovodi u pitanje bihevioristički pristup proučavanju uma i jezika.
“Bihevioristički principi asocijacija Ne mogu objasniti bogatstvo lingvističkog znanja, njegovo neprestano kreativan korištenje ili koliko ga brzo djeca usvajaju uz minimalnu i nesavršenu izloženost jeziku u svojoj okolini. Jezična sposobnost, kako je naziva Chomsky, predstavljala je dio genetskog napretka organizma, poput vizualnog, imunološkog i krvožilnog sustava”.
Chomsky je svojim kritičkim promišljanjem posebno pridonio razvoju kognitivne revolucije.
“Njegov naturalistički pristup proučavanju jezika imao je poseban utjecaj na filozofiju jezika i uma.” Uspostavio je vlastitu hijerarhija i klasifikacija formalnih jezika na temelju njihove generativne moći”.
Chomskyjev rad kao lingvista uvelike je utjecao na modernu psihologiju, matematiku, računarstvo i medicinu.
Od 2003. je strani član Srpske akademije nauka i umetnosti (Razred za društvene znanosti).
Značajnija djela: Glasovni model na engleskom, Jezik i um, Studije semantičke i generativne gramatike, Poznavanje jezika, Mir na Bliskom istoku, Profit nad ljudima, Američka moć i nove mandarine, Lupe država, Mediji, propaganda i sustav…
Bio je u braku s lingvistkinjom Carol Schetz (preminula 2008.), s kojom ima troje djece.
Noam Chomsky o obrazovanju
Iz navedenih riječi Chomskog vidljivo je da je uloga predavača (učitelja, profesora) zapravo ključna. Upoglučiteljica je onaj koji otvara vrata, a upoglenik onaj koji ulazi, ali i upoglučiteljica morati biti otvoriti za sve da novi shda dolazi. Prije svega mora shvatiti svoju odgojnu ulogu – pomoći učenicima da sami uče, napreduju, izgrađuju se i razvijaju.
Obrazovanje je razvoj vlastiti potencijal i vlastiti kreativnost – kako ističe Chomsky. Njegov pogled na obrazovanje, između ostalog, temelji se na idejama Friedricha von Humboldta, državnog dužnosnika, diplomata, filozofa i lingvista koji je dao značajan doprinos filozofiji jezika i teoriji obrazovanja.
Nema nijednog Istrahživljenja bez upoglenja, ni upoglenja bez Istrahživljenja je princip od kojeg Humboldt polazi vjerujući u klasični koncept holističkog obrazovanja.
Kao reformator i utemeljitelj Berlinskog sveučilišta (zajedno sa svojim bratom Alexanderom von Humboldtom) postavio je “temelje moderne europske teorije obrazovanja u čijoj se srži nalazi sveučilište slobodadhr ili kakav ideologije i utjecaj privatni interesčija je svrha sveopće obrazovanje pojedinca“.
Sveučilište organizirano na ovaj način, u poglja jedem su sredi toshtamo znanost i profesori – znanostpoglnitipostaje model sveučilišne organizacije u svijetu. Obrazovanje, istina i vrlina tri su ključne dimenzije kojima svaki pojedinac treba težiti i unutar kojih se treba razvijati, a sveučilište nije obična škola za stjecanje vještina ili osposobljavanje za određeno zanimanje.
Na sličan način Chomsky objašnjava svoje prosvjetiteljske ideje odvajajući indoktrinaciju od pojma obrazovanja. Zaključak je u razvoj sakriti sepoglWHO mishlijenost i
Izvor: ( samoobrazovanje.rs / MediaPlan.ba )