Rješavamo najčešće pravopisne greške

Ako kažemo da pravopis srpskog jezika nije jednostavan i da zahtijeva ozbiljno proučavanje i posvećenost, mnogi će klimnuti glavom i složiti se s tim.

Pravopisne greške možemo uočiti u svakodnevnoj komunikaciji sa kolegama, saradnicima ili porodicom. No, opravdanje za neznanje ne treba tražiti u tome što nešto nije lako. Poznavanje osnovnih pravopisnih i jezičnih pravila nužno je za svakodnevnu komunikaciju, kako poslovnu tako i privatnu.

Pisanje je odraz ne samo obrazovanja, već i kulture i poštovanja prema sugovorniku, odnosno osobi kojoj pišete ili s kojom se dopisujete. Naravno, dogodi se da i oni najpažljiviji nešto krivo napišu u žurbi ili priznaju da trenutno nemaju vremena za upisivanje malih i velikih slova ili interpunkcijskih znakova.

No, radi se o izvanrednim situacijama u kojima je brzina važnija od pravila i nisu nam sada tema. U ovom tekstu bavit ćemo se najčešćim pravopisnim i jezičnim pogreškama s kojima se susrećemo u poslovnoj komunikaciji, u tekstovima na internetu, a često iu pisanim izdanjima časopisa, novina, pa čak i knjiga. Stoga obratite pozornost na sljedeće retke.

Četiri poznata glagola s negacijom

Samo četiri glagola koji počinju riječju ne u srpskom jeziku pišu se zajedno. To su: nećuja nisamnemoj i nemam. Ostale negacije glagola pišu se zasebno. Dakle, ispravno je Ne znamNe možešne mogunije vrijedno, ne smijem i tako dalje.

Međutim, mnogi su zbunjeni kada je u pitanju riječ ne s imenicama, pridjevima i prilozima. U ovim slučajevima se piše spojeno, pa imamo: nesreća, neznanje, nemirno, neugodno, nedostatno

  Darivanje u poslovnom svijetu: 6 Najboljih ideja za poklone

Možda je u ovom slučaju najbolje misliti samo na glagole, ne zaboravite da se navedena četiri uvijek pišu zajedno, a svi ostali odvojeno. Ako primijetite da netko uporno griješi u pisanju, podsjetite ga i objasnite mu na lijep način. Dobronamjerni savjeti ne smiju uvrijediti sugovornika.

pravopisne greske
Koje su najčešće pravopisne greške?

Zbunjujući prijedlog s

Ovo je jedna od najčešćih pravopisnih pogrešaka. Vjerovali ili ne, pisanje prijedloga s zbunjuje ne samo školarce, nego i odrasle, obrazovane ljude, koji je često pišu spojenu s drugim riječima, jer im se čini da je tako izgovaraju.

Međutim, prijedlog s piše se zasebno. Vječna je dilema treba li pisati sa mnom ili sa mnom ovaj put to treba riješiti. Piše se odvojeno, jer je s prijedlog, a mi je instrumental jednine osobne zamjenice mi.

Uostalom, ako se opet zbunite, sjetite se da je konstrukcija s tobom piše se odvojeno i logično je da se i kod mene tako piše.

Je li, jer jest – vječna sumnja

Prije svega, trebate znati da to nisu iste riječi, niti su iste vrste riječi a vrlo je važno kada i kako ih koristite.

Jer je uzročni veznik značenje jer/jer. Ako nekome postavite pitanje: – Zato što ste stigli?z apravo znači: – Zato što ste stigli?” Sjetite se ovoga sljedeći put kada se budete pitali da li ga koristiti jer.

S druge strane, zamislite da kažete ili napišete sljedeću rečenicu: “Osjećam se dobro ako redovito vježbam.” Ovo je također kardinalna pogreška i zahtijeva hitnu korekciju.

Je li je zamjena za upitnu konstrukciju da li ti u razgovornom jeziku i koristi se kada postavljamo pitanje.

I konačno, Je li’ je treće lice jednine prezenta pomoćnog glagola Ja sam i skraćeni oblik riječi li.

Na primjer: “Jesi li dobro?”“Jesi li dobro?”„Jesi li dobro?

  Kako naučiti svirati klavijaturu?
pravopisne greske
Rješavamo najčešće pravopisne greške

Je li rekao ili je rekao

Poznato je da smo skloni pojednostavljivanju i skraćivanju riječi, a to može biti u redu u svakodnevnoj komunikaciji s najbližima. Ipak, trebali bismo znati osnovna pravila i nastojati koristiti ispravne oblike riječi.

Kad je riječ o glagolima čiji infinitiv završava na -thkao što su: reqi, idi, pronađi, i tako dalje, često volimo skraćivati ​​oblike njihovih radnih glagolskih pridjeva. Tako često nailazimo na: reko, iso, naso, mogo itd.

Točno je: rekao, otišao, našao, mogao… Malo je duže i možda teže za izgovoriti, ali ljepše zvuči, priznat ćete.

Pravopisne i jezične nedoumice u vezi s pomoćnim glagolom biti

Riječ koja uzrokuje najčešće pogreške ne samo u pisanju nego i u govoru svakako je pomoćni glagol biti. Ponekad se pogreške događaju nesvjesno, jer mnogi doista nisu upoznati s osnovnim pravilima korištenja ovog glagola.

Aorist pomoćni glagol biti glasi:

Ja bih; ti bi; on bi; Bismo; ti bi; Oni bi.

Pogreške se najčešće javljaju u upotrebi prvog i drugog lica množine, kada umjesto bismo i hoćeš li stalno koristi bismo ili ti bi. S druge strane, pomoćni glagol se također piše odvojeno, pa često imamo greške poput: Bismo ili ti bi bio.

Postoje i situacije kada govornici ne izgovaraju – h u prvom licu jednine ili ga koriste čak i u drugom licu, pa ponekad možemo čuti i konstrukciju ti bi umjesto ti bi.

pravopisne greske
Rješavamo najčešće pravopisne greške

U odnosu ili u vezi s tim

Ovo je također jedna od najčešćih pogrešaka u pisanom i govornom jeziku. Riječ je o imenici veza zahtijeva instrumental s prijedlogom ili s. Na primjer, oni koji jesu u odnosu na nekoga Nikad ne mogu biti o tom nekome.

Stoga je ispravno: poslovno, pitanje, razgovor i tako dalje.

Također, građevinarstvo povezan s nije u duhu jezika pa je bolje koristiti se njime u vezi s.

Prijedlog S s apostrofom ili bez njega

Apostrof se koristi kada je slovo u riječi iz nekog razloga izostavljeno. Međutim, prijedlog s je zasebna riječ, pa je upotreba apostrofa iza nje ozbiljna jezična pogreška.

  Roditeljske vještine - Kako roditelji mogu potaknuti razvoj djeteta?

Dakle, ne pišemo s poštovanjemali isključivo s poštovanjem. Isto je i sa prijedlozima k ili ka.

Odjel ili odjel

Ova pogreška može itekako bosti uši u situacijama kada je ne očekujemo, odnosno kada slušamo odgajatelje kako govore o odjelima umjesto o odjelima.

Jasno je da riječ odjelu nekima zvuči kao varijanta ijekavice, pa griješe u govoru misleći da se služe ekavskim.

Međutim, to je jedino ispravno odjelukao i bolest umjesto bolest.

Vokativ između zareza

Nažalost, odvajanje vokativa zarezima sve se manje sreće u pisanju i to je veliki nedostatak srpskog jezika. Osnovno pravilo upotrebe vokativa u rečenici je odvojeno zarezima no često i u poznatim reklamama ili na jumbo plakatima možemo vidjeti natpise poput: Dobro jutro Srbijo umjesto: Dobro jutro, Srbijo.

Jedna poznata marka alata koristi slogan: Dobro došli majstori! Ovdje uočavamo dvije greške – Dobrodošli piše se odvojeno, a nakon toga treba staviti zarez i tek onda napisati Majstori.

Kako izbjeći pogreške u pisanju važnih tekstova i u komunikaciji? Pitajte, čitajte, angažirajte lektora i tražite savjet kad god vam zatreba.

beleske.com

Preporuka

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Možda vas zanima